Gosti: 3
Izlijevanje na sve strane: Neretva je poplavila Metković, iz korita se izlila i rijeka Vrljika, ništa bolje nije bilo niti u Dubrovniku i Sutivanu na Braču
Iznenadni plimni val koji je u petak poslijepodne zapljusnuo Stari Grad na Hvaru i Milnu na Braču, te podignuo razinu mora više od pola metra zapravo je šćiga ili seša, odnosno “slobodna zaljevska oscilacija”, kako tu pojavu nazivaju stručnjaci.
Šćiga nastaje pomicanjem atmosferskog poremećaja - ciklonalnog vrtloga iznad Jadrana - i uzrokuje naglo podizanje razine mora u zaljevima poput Starogradskog, koji je još veći plimni val, visine 1,3 metra, pogodio također u petak 27. lipnja 2003. godine.
Šćiga je tada zabilježena u Veloj Luci, a stradala su i uzgajališta školjaka u Malostonskom zaljevu, još jednom području koje je svojim “vratima” okrenuto prema zapadu, odakle je ciklona i stigla.
Ciklone su sve češće
- Šćige na Jadranu će se sve češće pojavljivati, jer su ciklone sve češće u ovim razdobljima godine. Teško je sve to povezivati s klimatskim promjenama, ali vrijeme se mijenja, to nije sporno - ističe jedan od stručnjaka s kojim smo kontaktirali.
Najveća nepogoda takvog tipa na Jadranu je zabilježena 21. lipnja 1978. kada je Velolučki zaljev zahvatio plimni val visine i do tri metra, koji je nanio velike štete, a mještani su dobar dio dana proveli na svojim balkonima koji su tada bili gotovo na razini mora.
Osim u memoriji Velolučana, taj je dan ostao zabilježen i na pročelju školske zgrade gdje je postavljena ploča na točki do koje je dosezalo more. Riječ je o opakoj kombinaciji niskog tlaka zraka i jakog juga ili lebićade.
Kako nam je to objasnio dr. sc. Ivica Vilibić, znanstvenik u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, niži tlak zraka uzrokuje “širenje” mora, dok jako jugo “nagurava” more prema kopnu zbog čega poplavljuje obala, a u toj interakciji more se zna dignuti više od svoje razine i 70 do 80 centimetara.
- Naravno, dizanje razine mora može biti posljedica klimatskih promjena, dok veća količina oborina nije glavni uzrok, ali svakako pridonosi većem efektu. Sva ta količina oborina u razdoblju od mjesec dana ionako oteče kroz Otrantska vrata - kazao nam je dr. sc. Vilibić.
Iako je more bilo tek desetak metara ispod rive, Starograđani su u ponedjeljak očekivali reprizu šćige koja je u petak potopila kafiće, trgovine, te kuće i vrtove građana.
- U petak je u mojem lokalu bilo tridesetak centimetara mora, a ono je za sobom povlačilo stolove, stolice, pa čak i jerule koje su teške barem oko 50 kilograma. Odmah smo isključili električnu struju, ali nam je unatoč tome nastradao glavni hladnjak i nešto namještaja, tako da smo zasigurno pretrpjeli materijalnu štetu veću od tisuću kuna – kaže Frane Bojanić, vlasnik kafića “Ronda”, negodujući što unatoč čestim poplavama i dalje moraju plaćati ne baš male novčane iznose za slijevne vode i korištenje javne površine.
Frane je cijelu noć bdio nad svojom imovinom, a ništa bolje nisu prošli ni u drugim lokalima poput “Ploče 85”, “Caspera”, “Molog mista”, “Pit stopa”... I oni su neprestano “spugavali” vodu, a pomagalo im je 12 vatrogasaca.
Auto pun vode
- Mi smo u “Pit stopu” prošli gotovo isto kao i ostale kolege, oštećeni su nam hladnjaci, ali i druga oprema jer je u restoranu u jednom trenutku bilo i četrdesetak centimetara mora. Ništa se nije dalo učiniti, jer ni odvodnja ne funkcionira dok se plimni val ne povuče – govori Meri Pavičić, dodavši da je vlasnik lokala Božji Račić, koji je ujedno i predsjednik Sekcije ugostitelja, trenutačno u Njemačkoj, ali da vjeruje da će Grad pokrenuti aktivnosti oko proglašenja elementarne nepogode i popisivanja šteta da bi se one makar djelomično nadoknadile.
Plimni val od petka može se uspoređivati samo sa šćigom koja je Stari Grad pogodila 2003. godine, jer je more ponovno pomicalo kontejnere, bačve, štekate, grede, pa čak i automobile. Osobno vozilo Jakova Dulčića more je s parking prostora povuklo u kanal, a značajnu štetu je pretrpio i Jurko Roić na svojoj toyoti.
- Automobil sam nakon dolaska na posao uredno parkirao ispred “Volta”, a kad je val nosio sve za sobom, povukao je i njega, pa je završio na gradskoj tržnici. Neću vam lagati ako kažem da je u unutrašnjosti bilo barem pola metra mora, a samim čudom sam ga uspio spasiti, iako je na kočnicama i karteru nastala sasvim konkretna šteta – rekao nam je Jurko, napomenuvši da će za popravku morati investirati najmanje 800 do 1000 kuna.
Konobe su također nastradale i sve ono što ljudi obično drže u njima. Potvrdila nam je to i Ana Harašić kojoj je bilo 20-ak centimetara mora u prizemlju kuće, pa su joj uništena odjeća, dio alata i druge stvari.
Istodobno joj je nastradao štand s voćem i povrćem na gradskoj tržnici, tako da je pretrpjela ukupnu štetu od oko 3500 kuna. Jednako su prošli i njezini susjedi, ali i ostali Starograđani u drugim dijelovima grada. U gradu se mogu čuti razne primjedbe tipa da uvala nije čišćena još od 60-ih godina prošlog stoljeća, da ulice i trgovi nisu očišćeni od blata i slično.
Gradonačelnica Đurđica Plančić je najavila suradnju s Komisijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, a kako se njezin predsjednik Stanislav Štambuk tek u ponedjeljak vratio s puta, te aktivnosti se tek očekuju. Osim problema koje uzrokuju podzemne vode i obilne kiše, i u Omišu se sve češće bilježi i podizanje razine mora.
Predjel Smokvica, Poljički trg, te Ulica Mile Gojsalić u starom dijelu grada, koji se nalaze uz korito Cetine, gotovo uvijek su pod vodom. Pripadnici DVD-a Omiš su prošlog vikenda ponovno imali pune ruke posla, jer je uz spomenute ulice bio poplavljen i dio Ulice Matije Gupca, te Frederika Benkovića. Intervencija je bilo i na glavnoj prometnici - Fošalu.
Uzbuna na Neretvi
No, Dalmaciji ne prijeti opasnost samo od sve češćih podizanja razine mora, već se nepogode bilježe i na područjima uz velike rijeke, te u krškim poljima. Još se voda nije potpuno povukla ni nakon obilnih siječanjskih oborina, a obalu, otoke i zaleđe zapljusnule su nove kiše i izazvale brojne probleme stanovnicima.
Dok se zbrajaju štete nedavne katastrofalne poplave, koja je poharala dio Metkovića uz desnu obalu Neretve, novi vodeni val, po drugi put u samo mjesec dana, zaprijetio je širem području grada. Kako doznajemo, opuzenska ispostava Hrvatskih voda proglasila je redovite mjere obrane od poplava na velikoj Neretvi, koje na snazi ostaju do daljnjega.
Iako je jučer Neretva zabilježila pad od 30-ak centimetara u usporedbi s nedjeljom, u naselju Jerkovac te na čitavoj desnoj strani grada poplavljene su okućnice, a na nekim mjestima ima i vode na kolniku. Na cesti prema mjestu Vidu, voda je mjestimično tek 20-ak centimetara od asfalta, pa bi, ako se kiše nastave, mogla izliti na kolnik.
Najkritičnije je kod “Vrtnog centra“, gdje je i tijekom nedavnih poplava bio prekinut promet prema Vidu. Visok vodostaj Neretve ugrožava i naselja nizvodno od Metkovića. Ako je vjerovati meteorolozima, obilne kiše mogle bi potrajati do konca tjedna, što će svakako utjecati na porast vodostaja Neretve te na razinu zaobalnih voda.
Ipak, osim od vremenskih (ne)prilika sve ovisi o količini ispuštene vode iz akumulacija uzvodno od Mostara. Više od 200 litara kiše po četvornome metru palo je tijekom proteklih nekoliko dana i na vrgoračkom području. Kiša i jako jugo stvorili su velike probleme, gradske ulice su poplavljene, a odvodni kanali - začepljeni. Autobusni kolodvor sve više sliči na veliku baru pa vlasnici kafića postavljaju “palete“ kako bi gosti mogli pristupiti.
Trupicama do loze
Pod vodom su se našli i brojni vinogradi u poljima Rastok i Jezero.
- U Rastoku na Dilima i Otoci imam oko tri tisuće loza pod vodom, ovih dana sam ih trebao obrizati, no voda je viša od dva metra. Do njih jedino mogu doći trupicom. Voda se neće povući za još petnaestak dana, tako da će ljudi tek sredinom ožujka moći ući u svoje vinograde – kazuje Jadran Radonić iz Banje.
U Kutcu je više od 20 tisuća trsova loze pod vodom.
- Kako voda sporo odlazi, mi u naše voćnjake i vinograde nećemo moći za mjesec dana. Ove godine su nas uništile poplave. Brojne kanale, kojima voda otječe, zasule su građevinske tvrtke koje rade na gradnji autoceste - žali se Miro Ivičević, potpredsjednik Mjesnog odbora Kutac.
Kiše dvaput više od prosjeka
Prema podacima Pomorsko-meteorološkog centra Split, na području Dalmacije već je sada palo gotovo dvostruko više kiše od prosjeka za cijelu veljaču. Tako je, na primjer, u Splitu palo oko 120 litara kiše po četvornome metru, a prosjek je 64 litre.
U Zadru je prosjek 67 litara, a do sada je palo oko 100. Najveću količinu oborina zabilježio je Dubrovnik, gdje je od početka veljače palo čak 250 litara kiše po kvadratu.
S obzirom na prosinac i siječanj, možemo ustvrditi kako je ovo jedna netipična zima na našim područjima, koja je bila kišovitija no inače, ali ipak ne tako hladna kao neke.
Korčula bez vode
Vela Luka je tijekom vikenda ostala bez tekuće vode zbog puknuća glavnog dovodnog cjevovoda na vodocrpilištu u Blatskom polju odakle se opskrbljuje zapadni dio otoka Korčule.
Zbog visoke razine vode u polju, sanacija je vrlo otežana, pe će potrajati nekoliko dana. Ugradnjom dodatne pumpe i premošćivanjem mjesta puknuća, radnici Javnog vodovoda Blato ulažu maksimalne napore da bi svi potrošači u Veloj Luci dobili ovoljne količine vode.
Kako zaštiti Trogir
Zbog sve češćih poplava koje ugrožavaju trogirsku povijesnu jezgru te priobalno područje na Čiovu i Brigima, Stožer za zaštitu i spašavanje koji djeluje pri Gradu Trogiru odlučio je da Hrvatske vode izrade procjenu ugroženosti kako bi se mogao napraviti program zaštite - kazala je Vedrana Zelalija, predsjednica Stožera i zamjenica gradonačelnika.
Doznajemo da gradski čelnici namjeravaju o tom problemu obavijestiti i UNESCO na čijem se popisu nalazi stara trogirska jezgra. Poplava je oduvijek bilo u Trogiru, no voda iz podruma sa zemljanim podovima brže je istjecala.
Nakon betoniranja prizemlja taj je problem puno izraženiji. Najkritičnije lokacije su trogirska riva i zapadni dio gradske jezgre.
G. Dragan / EPEHA
Peruča spašava Cetinsku krajinu
Posljednji povodanj na području Cetinske krajine prošao je bez većih problema pa nije bilo šteta kao prije mjesec dana.
Zbog topljenja snijega na livanjsko-kupreškoj visoravni u BiH pojačana je izdašnost svih izvora, ali je taj vodni udar amortiziran zahvaljujući mogućnosti akumuliranja u jezeru Peruča do čijeg je vrha ostalo slobodnih još cijelih pet metara vodenog stupca.
U Sinjskom polju nema poplavljenih površina jer se voda crpi i prebacuje u Cetinu, a u dijelu Hrvatačkog polja koje nema izgrađenu obranu od poplava voda je uobičajeno razljevena.
T. Paštar / EPEHA
G. ZUBČIĆ, N. LULIĆ, M. CRNČEVIĆ, N.TOMASOVIĆ, S.SOLDO,M. PRIMORAC/EPEHA
CROPIX, P.BOTTERI
Izvor:Slobodna dalmacija
