Na svijetu ima oko 1,3 milijuna pomoraca, od kojih je skoro 500.000 časnika, a nekoliko desetaka tisuća časnika ima krivotvorene svjedodžbe o svojoj osposobljenosti za plovidbu. To skoro svakodnevno potvrđuju i nalazi lučkih pomorskih inspektora, koji kontroliraju tehničku ispravnost brodova i valjanost »papira« posade.

Kako doznajemo u Sindikatu pomoraca Hrvatske, nedavno su lučke vlasti na Cipru utvrdile da na šest njihovih brodova od 24 zapovjednika i prva časnika palube i stroja samo četvorica imaju valjane svjedodžbe. Utvrđeno je da su većinu tih neispravnih svjedodžbi uredno izdale legalne državne institucije Cipra.

Posao s pomorskim svjedodžbama vrlo je razgranat, od Gruzije do Filipina, a takav »papir« kojim potvrđujete da ste stekli zanimanje časnika stoji od nekoliko stotina do četiri-pet tisuća dolara. Hrvatska ima oko 26.000 pomoraca, od kojih 15.000 časnika, i to redom kvalitetno obrazovanih, od kojih znatan dio sa završenim pomorskim fakultetom. Zato ne čudi što u svijetu našeg pomorskog časnika, kako palube tako i stroja, smatraju jednim od najboljih hrvatskih izvoznih »proizvoda«.

Međutim, u ovoj globalnoj krizi i radna mjesta pomorskih časnika postala su vrlo nesigurna, jer brodovlasnici nastoje u sve većoj mjeri uštedjeti na posadi, ukrcavajući zakonski minimalan broj pomoraca, za što manju plaću.

U svijetu je praksa da pomorski časnici na osnovi dugogodišnjeg plovidbenog staža mogu pohađati tečajeve i polagati ispite koji im omogućavaju da postanu zapovjednici, iako imaju samo srednjoškolsku naobrazbu. Prema našem zakonu to nije moguće, pa je stoga Sindikat pomoraca Hrvatske svojedobno zatražio da se izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca omogući i hrvatskim nižim časnicima s dugogodišnjom praksom (plovidbom) stjecanje najviših zvanja (zapovjednika i upravitelja stroja) pohađanjem dodatnih tečajeva i nakon toga polaganjem ispita. To bi trebali odrediti naši pomorski fakulteti, a da pritom sve bude usklađeno sa svjetskom praksom.

Uz hrvatsko pomorstvo vezano 250.000 ljudi

Prema studiji koju je za Europsku uniju izradio South Hampton Solent University, uz hrvatsko pomorstvo je vezano 250.000 ljudi, a samo hrvatski pomorci kroz svoje plaće godišnje u zemlju unesu minimalno 200 milijuna dolara. Nakon što prestanu ploviti, mnogi naši pomorski časnici ostaju raditi u svjetskom pomorstvu, a u posljednje vrijeme sve ih više otvara predstavništva pojedinih brodarskih tvrtki u našoj zemlji, a što im je omogućuje stalno povećanje prometa u domaćih lukama.

Oko 10.000 novih brodova

Mnogi hrvatski pomorski časnici koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje, zvanje zapovjednika broda i upravitelja stroja sada stječu u Nizozemskoj, gdje pohađaju za to određene tečajeve, a potom polažu ispite. Do 2011. u svijetu bi trebalo biti preuzeto blizu 10.000 novih brodova, od kojih je dio već izgrađen, ali vlasnici odgađaju njihovo preuzimanje zbog nedostatka posla. Treba naglasiti da upravo iskusni i dobro obrazovani hrvatski pomorci čine većinu posada koje preuzimaju te nove brodove.

Damir HERCEG
Izvor: Vjesnik.hr

Trenutno nema upisanih komentara!

Naslov/Nick:

Koliko je jedan plus nula?

Isključi smajliće u sadržaju.